Poplave koje su pogodile regiju u maju i ponovno neke dijelove sredinom augusta utjecale su i na pomicanja minskih polja i njihovih oznaka.
Situacija je izuzetno opasna u Bosni i Hercegovini, koja je najviše zagađena u regiji neeksplodiranim sredstvima.
Sumnja se da se najviše minskih polja pomaklo duž korita rijeka Bosne i Krivaje, te Save između Orašja i Brčkog.
Problem ne predstavljaju samo mine, nego i drugo naoružanje bačeno u rijeke ili šume, a koje su poplave izbacile na površinu. I u Hrvatskoj isti problem - na istoku zemlje - u okolini općina Vrbanja i Nijemci te uz rijeku Savu u mjestu Gunja.
Upravo u Gunji počelo je deminiranje minski sumnjivog prostora. Sljedećih 30 dana gotovo 500 pirotehničara iz 37 preduzeća, bez novčane naknade, učestvovat će u čišćenju područja. Tamo je bila i ekipa Al Jazeere.
Strah od mina
Kuća gospođe Eržebet Memišević tik je do savskog nasipa. Kuća joj je u maju za vrijeme poplava bila četiri metra pod vodom, no Sava je donijela i druge još opasnije probleme - mine, izvještava Ana Mlinarić, reporterka Al Jazeere.
"Tu su mineri bili prije pet godina negdje, oni su to čistili, ali se boje da prilikom ove poplave nije negdje zalutala koja mina", kaže Memišević.
Za taj prostor ne postoji niti jedan izvorni zapisnik o miniranju, ali bi zbog ranijih pronalazaka mina na okolnom području, protivpješačkih i protutenkovskih naprava, ipak, moglo biti. Iako se problemi ne očekuju, želi se provjeriti je li voda utjecala na položaj sumnjivog prostora.
"Ovaj je prostor u cijelosti bio poplavljen i jedan je od tri koja su bila poplavljena u ovoj županiji. Ovdje ne očekujemo pomjeranje mina uslijed poplave", kaže Dubravko Krušarovski iz hrvatskog Centra za razminiranje.
"Svi strahuju da su kod nas pod navodnike mine odlutale ili plivale, mi imamo daleko lakšu u odnosu na bh. situaciju, jer su mine uklonjene i odmaknute od mjesta stanovanja", kaže Dražen Jakopec, direktor hrvatskog Centra za razminiranje.
Nedostatak novca
Zbog guste šumske vegetacije ovaj će se teren razminirati ručnom metodom. A to će činiti 500-tinjak deminera.
"Gotovo 600 kvadratnih kilometara Hrvatske još je minski sumnjivo. Najviše eksplozivnih naprava zaostalih iz rata ima u Lici, a Hrvatska ima rok očistiti cijeli teritorij do 2019. godine", izvještava Ana Mlinarić.
Glavni problem je nedostatak novca, a čišćenje ovog terena vrijedno je više od 164.000 eura. No, kompanije ga neće naplatiti iz državnog budžeta - radovi će biti humanitarni i sredstva će osigurati sami.
"U biti, cijeli ovaj naš posao je humanitaran. Ja mislim da nema novaca koji bi natjerali čovjeka da u ovo grmlje gura pipac ili detektor, na kraju, svoj život", govori Marko Vukelić, deminer.
Godišnje je u Hrvatskoj za razminiravanje na raspolaganju nedovoljnih 40 miliona eura, još 200 miliona trebalo bi se povući iz fondova EU.
"Sa tim novcem imat ćemo dosta. Dobrih tvrtki i pirotehničara imamo dovoljno, to znate. Dapače, to znači da će pirotehničari moći raditi ne 13 dana u mjesecu nego 26, što će bitno poboljšati njihovu situaciju", ocijenila je Dijana Pleština, direktorica Vladinog Ureda za razminiranje.
Ali će i omogućiti Hrvatskoj da se na vrijeme riješi svih mina. Gunja će čista biti za 30 dana, zahvaljujući dobroj volji onih koji svoj život zbog tuđe sigurnosti riskiraju svaki dan.
Izvor: Al Jazeera
Sumnja se da se najviše minskih polja pomaklo duž korita rijeka Bosne i Krivaje, te Save između Orašja i Brčkog.